Malo rimsko kazalište: spoj antičkog naslijeđa i suvremene scenske umjetnosti

Obnova Malog rimskog kazališta u Puli uklopila je ostatke jednog od najznačajnijih antičkih spomenika u Hrvatskoj u suvremeno tkivo grada, kako bi se u spoju bogatog kulturnog naslijeđa i suvremene scenske umjetnosti stvorio još jedan sadržaj za građane, a Pulu i Istru istaknulo kao punktove kulturne i umjetničke proizvodnje.

Malo rimsko kazalište je nakon dvije tisuće godine ponovno stavljeno u svoju izvornu funkciju te, nakon zahtjevne obnove, predstavlja jedan od najspektakularnijih koncertnih, kazališnih i uopće izvedbenih prostora u ovom dijelu Europe. Zamišljeno kao pozornica za vrhunske kulturne događaje, koje je moguće gledati i na monumentalnom, 330 četvornih metara velikom ekranu postavljenom na stražnje pročelje Arheološkog muzeja Istre, Malo rimsko kazalište zajedno s pulskom Arenom, tvori arhitektonski kompleks jedinstvene spomeničke vrijednosti, ugođaja i akustičke kvalitete.

Povijest Malog rimskog kazališta seže u 1. stoljeće naše ere kada je unutar zidina grada, na padini brežuljka ispod Kaštela, služilo kulturnim potrebama tadašnjeg stanovništva Pule. U izvornom je obliku imalo između 3000 i 5000 mjesta za posjetitelje, a rekonstruirana verzija može primiti oko 1250 osoba.

Nakon gotovo dva desetljeća zapuštenosti, Malo rimsko kazalište obnovljeno je kontrastnom metodom, upotrebom čelika i bijelog betona, pri čemu se iznimna pažnja posvetila tome da temelji nove konstrukcije nigdje ne dodiruju niti ugrožavaju rimske ostatke građevine. Tribine su u cijelosti izgrađene bez matica i vijaka kako se ne bi narušila akustika prostora, a stube visinom i dubinom odgovaraju izvornim proporcijama, pri čemu se poštivao omjer 1:2, prema naputku iz “Deset knjiga o arhitekturi” čuvenog rimskog arhitekta iz 1. stoljeća prije naše ere, Vitruvija.

Projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta dobio je počasno priznanje na Piranskim danima arhitekture, a nominiran je i za arhitektonsku nagradu “Bernardo Bernardi”.